Primjeri iz prakse

• U nastavi filozofije u Hrvatskoj, jedan od ciljeva iz Nacionalnog okvirnog kurikuluma nalaže da će učenici kritički objašnjavati temeljne egzistencijalne poglede na svijet te će moći izgrađivati i oblikovati vlastite stavove. Još jedan od ciljeva utvrđuje prisutnost egzistencijalizma, a to je cilj koji govori da će učenici moći raspravljati o krajnjim pitanjima ljudske egzistencije razložno (NOK, 2011; prema Golubović i Angelovski, 2017). Prema Kuraja (2020), teme egzistencijalizma u nastavi Filozofije pripadaju pod cjelinu Raspad filozofijskog sustava što se obrađuje uzimajući u obzir suvremenu filozofiju. Veliki naglasak stavlja se na slobodu nastavnika Filozofije koji prema kurikulumu mora obraditi 3 nastavne domene, a također ima ponuđeno drugih 5 od kojih može, prema svojim interesima ili interesima učenika, odabrati jednu koja će se obrađivati. Također, postoji opcija dubljeg obrađivanja jedne od obaveznih domena. Postojanje i svijet jedna je od obaveznih domena u kojoj se učenici upoznaju s egzistencijalizmom. U njoj se uči o pojmovima kao što su svijet, bitak, biće, idealno i materijalno, ideja, supstancija, imanentno i transcendentno, nužnost, sloboda, odgovornost, čovjek, bog, priroda, volja, kauzalitet, dekonstrukcija…  Veliki naglasak stavlja se na nastavnikovu slobodu o odlučivanju što će se uključiti u svoj nastavni sadržaj.  
• U nastavi Hrvatskog jezika egzistencijalizam se obrađuje kao književni pravac u četvrtim razredima srednjih gimnazijskih i drugih četverogodišnjih škola, odnosno u trećim razredima trogodišnjih strukovnih škola (MZO, 2019). Prisutnost egzistencijalizma može se pratiti već od obrađivanja obavezne lektire Dostojevskog, Zločin i kazna, u kojemu se iznose karakteristični egzistencijalni problemi pojedinca. Zatim Preobražaj, Kafkino djelo u kojemu se postavljaju egzistencijalna pitanja o stanju straha, tjeskobe i osamljenosti nakon što se bespomoćni pojedinac nađe u drugom tijelu. Mnogo je autora čija se djela obrađuju na nastavi Hrvatskog jezika, a koji su prožeti egzistencijalizmom poput a Miroslava Krleže, Vladana Desnice, Antuna Šoljana, Slavka Mihalića, Sloboda Novaka i drugih. Nadalje, tu su Camusov Stranac, Sartreova Mučnina, Šoljanov Kratki izlet, Desničin roman Proljeće Ivana Galeba, Marinkovićeva zbirka noveli Ruke te roman Kiklop i roman Mirisi, zlato i tamjan Slobodana Novak (Kuraja, 2020). Kuraja (2020) također navodi povezanost obrađivanja egzistencijalnih djela s voljom i zainteresiranošću nastavnika i učenika – iako se nešto ponekad ne stigne, ili se izbaci, nastavnik uvijek može učenicima preporučiti djela za čitanje prožeta egzistencijalizmom.  

Stoga se može zaključiti da u svim europskim državama koje imaju sličan kurikulum u koji je uključeno obrađivanje navedenih svjetski poznatih djela te imaju Filozofiju u sklopu koje se obrađuje egzistencijalizam prožet kroz razne teme, provode egzistencijalizam u obrazovanju.